Knjige, eseji, ...Filmovi, televizija, ...Audio kasetaGalerija slika, foto album, ...Iz tiskaSadašnja i ranije rubrike iz tiska
Pošalji mi e-mailUpišite se u knjigu gostiju
Switch to English

FORUM, 10 mj. 2005.
NOVI LIST, 09.03.2006.
VEČERNJI LIST10.3.06
.
ARENA, 13. 04. 2006.

MOST,06.2006.
REPUBLIKA,06.'06.

VEČERNJILIST12.08.'06.
JUTARNJI L. 24.10.'06.

Iz DNEVNIK (online), '24.12.06.
VEČERNJI LIST, 29.12.06.
GLOBUS, 29.12.'06.

 



 


IZ TISKA


MOST, veljača 2008 (prijevod s engleskog)
.........................
.................. . .......
........ .....PREGRŠT NAGRADA ZA STANKU GJURIĆ

Za kratkometražni film se nerijetko kaže da je zapravo poezija, dok pak za dugometražni, da je proza.
Uvažavajući navedenu misao, na primjeru naše pjesnikinje Stanke Gjurić možemo slobodno reći kako je ona potvrdila istinitost te izreke pronašavši novi način prezentiranja vlastite poezije; ovaj put kroz filmski zapis. Stanka, naravno, i dalje piše i objavljuje svoju poeziju, čak štoviše, nedavno je primila nagradu „Zvonimir Golob“ za najljepšu neobjavljenu ljubavnu pjesmu za 2007. godinu, koju dodjeljuje Udruga branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata Podravke.
Za Stankine filmske početke bilo je značajno sudjelovanje na Festivalu umjetnica Mediterana i Crnog mora u Grčkoj (Solunu) u rujnu 2006. na kojem je svoje eseje odlučila prikazati u „Power point showu“ .
Tek mjesec dana iza toga, naišavši na natječaj „Festivala prvih“ u Zagrebu, u kojem se umjetnici okušavaju u nekom drugom mediju od onog u kojem primarno djeluju, njezin drugi po redu snimljeni kratki film pod nazivom „Ubojite misli“ (ovaj put na zadanu temu „Mine“), prošavši selekciju, bio je prikazan, uz ostale radove umjetnika, u galeriji „Nova“, i taj je uspjeh, izgleda, bio presudan za nastavak Stankine filmske karijere.
Iza toga svoju je ljubavnu poeziju ekranizirala, i postavila na Internet, što je rezultiralo golemim interesom među mlađom populacijom koja, kako se ispotavilo, mnogo radije gleda, odnosno sluša poeziju, jer je Stanka u svojim kratkim filmovima šapućući izgovara, što je sve, naravno, popraćeno filmskim zapisom primjerenim poetsku sadržaju.
U ožujku 2007. nastavlja sa svojom međunarodnom karijerom sudjelujući na Unescovom natječaju u Parizu „DigiArtsAward“, s audio-vizualnim uratkom posvećenim Zagrebu. Osnovna tema je globalni dijalog kroz umjetnost kao vitalnu snagu pozitivnih promjena u društvu, te način na koji reagiramo na našu okolinu, neposredno i globalno. Svoje su radove poslali autori iz čak pedesetak zemalja: Japana, Kine, Njemačke, Francuske, Velike Britanije, Izraela, Palestine, Sirije, Švicarske i mnoge druge.
Do sada su Stankini filmovi prikazani na mnogim međunarodnim filmskim festivalima, te je samo u ovoj 2007. godini osvojila je četiri nagrade (sveukupno pet od prosinca 2006.).
Već s prvim filmom u jednom kadru (koji je sasvim spontano, isprva bez namjere da ga igdje prikaže, snimila pomoću kamere na digitalnog aparatu), u prosincu 2006., sudjelujući na međunarodnom festivalu malih i nezavisnih filmskih produkcija „Filmski front“ u Novom Sadu osvaja Specijalnu nagradu žirija. Jedan od članova žirija, redatelj Milutin Petrović, na pitanje novinara:
„S obzirom na šarolikost, od amaterskih do profesionalnih radova, jeste li kao član žirija imali neki problem u njihovu vrednovanju?“,
odgovorio je:
„Moje gledanje na film je takvo da nemam tu vrstu problema. Meni su, recimo, u vrlo sličnoj ravni Andy Varhol i Howard Hawks. Evo, na Festivalu su sve tri nagrade dobili ljudi koji nisu profesionalci i nadam se da će neki od njih to postati. Svo troje su napravili filmove koji su neusporedivo bolji od svega što sam vidio posljednjih godina. To znači da je nadahnuće kao neki duh koji je došao odnekuda, a on ne bira hoće li ići kod nekoga tko ima ili nema diplomu“.
Isti je film u srpnju ove godine odnio prvu nagradu za debitante na međunarodnom filmskom festivalu «Električni štakori sanjaju video snove» u Celju. Predsjednik žirija Mark Požlep povodom dodjele nagrade je izjavio: „Plakao sam i smijao se istovremeno, gledajući „Spavanje i sanjanje“, dok je pak jedan od organizatora Celjskog festivala Peter Zupanc rekao: „Svaki put kad budem loše volje samo ću pogledat Stankin film i odmah ću se osjećati bolje“.
Film «Ubojite misli» bio je prikazan i u sekciji «Short film Corner» na 54. Filmskom Festivalu u Cannesu. Zahvaljujući tamošnjoj prezentaciji, organizatori međunarodnog filmskog festivala u Torinu, budući da im se film izrazito dopao, pozvali su Stanku da s njime sudjeluje (mimo kvalifikacija), krajem 2007. na njihovom poznatom festivalu, kao pozvani autor.
Na međunarodnom festivalu kratkog i srednjeg metra „AluCine“ Festival u Torontu film „Ubojite misli“ je osvojio Honorauble Mention Award. Zanimljivo je kako je na festivalu u Torontu sudjelovalo čak deset umjetnika iz Hrvatske, od njih većina renomirani hrvatski filmaši, no unatoč tome, nagrađeno je upravo ostvarenje Stanke Gjurić. U objašnjenu za dodjelu nagrade, Andres La Rota (jedan od članova žirija) je rekao kako je film "Ubojite misli" poetičan, duboko emocionalan i potresan.
Ove je godine Stanka također, prošavši strogu selekciju sudjelovala sa svoja dva kratka filma u popratnom programu Filmskog Festivala u Puli.
Filmski uspjesi Gjurićeve, sada se sa sigurnošću već može reći, rezultat su njezina neosporna talenta, posebice stoga što je ona kompletan autor svojih filmskih uradaka: sama režira, snima, piše cenarij, pa čak i montira svoje filmove. Kao da to sve nije dovoljno, u svom nagrađivanom filmu „Ubojite misli“  (u off-u) pjeva međimursku narodnu pjesmu „Vehni. Vehni fijolica“.
U srpnju ove godine osvojila je ponovno jedno u nizu priznanja na međunarodnom,  5. Festivalu kratkog filma Mostar.  Pobijedila je u kategoriji nezavisnih filmaša, i to ponovno s filmom "Ubojite misli". Članica međunarodnog žirija Valentina Mindoljević prokomentirala je dodjelu nagrade Stanki:
„Odluka je bila jednoglasna, odnosno svi su se članovi žirija složili da film Stanke Gjurić znatno odskače svojom originalnošću. Sve drugo je već viđeno“.
Nedavno je Gjurićeva proglašena jednom od pobjednika na glasovitom online natječaju „Filmaka“ u Los Angelesu, odnosno prošla prvi krug glasovanja i time između ostalog stekla pravo prezentiranja novoga filma na istu zadanu temu (Proročanstvo), o čemu pak u drugom krugu, odlučuje žiri u kojem se nalaze glasoviti holivudski redatelji i glumci: Werner Herzog, Paul Schrader, Wim Wenders, Bill Pullman, Colin Firth i drugi.
Gotovo pa nevjerojatno, s obzirom na to da se filmom bavi tek od listopada prošle godine.
Važno je navesti da na svim spomenutim festivalima ravnopravno sudjeluju, odnosno natječu se kako amateri, tako i profesionalci. Izuzetak od navedenih jedino je amaterski online natječaj na filmskom festivalu u Puli
Dakako, poezija je ostala i dalje Stankina osnovna preokupacija i ljubav.



Muške bajke o ljubavnom umijeću
Razgovarala Daniela UZELAC

Erotika je umjetnost koju treba učiti i vježbati, a recepte slasne ljubavne zakuske iz "Kama sutre", začinjene vlastitim gorko-slatkim iskustvima i spoznajama, komentira poznata hrvatska pjesnikinja Stanka Gjurić

Jedno od područja koje su drevni narodi Indije superiorno poznavali, a koje je nama ostalo relativan tabu, a time i tabula rasa, jest - erotika. Prema shvaćanju indijske kulture, erotika je umjetnost koju treba učiti i vježbati. Kama sutra (Niska o ljubavi) najstariji je sačuvani udžbenik erotike na svijetu. Napisao ga je indijski mudrac Vatsjajana prije gotovo dvije tisuće godina. Nevjerojatnu popularnost njegove knjige mnogi tumače stavom prema kojem je Vatsjajani bilo jasno da su moral i erotika dvije različite stvari. Kama sutra je knjiga o ponašanju spolova u svim mogućim prilikama. Iako se ponekad čini da je pedantna do apsurda, ona svojim istančanim osjećajem za detalje otkriva tajne kojima se iz tijela izmamljuju neslućeni užici i uzdižu na razinu svetosti...
I, tko zna, možda je baš Vatsjajana neki daleki predak najpoznatije hrvatske erotske pjesnikinje Stanke Gjurić čija je nagrađivana poezija objavljena čak i u Američkoj antologiji svjetske poezije. Stanka nam je prokomentirale neke recepte slasne ljubavne zakuske iz Kama sutre, neozbiljno ih začinivši vlastitim gorko-slatkim iskustvima i spoznajama...
-Seksualni su užici jednako važni po život i dobrobit tijela kao i hrana.
-
Točno. Ako želite doživjeti stotu, onda vam treba red hrane, red seksa, red hrane, red seksa... Ako je pak hladnjak prazan, onda neka partneri papaju jedno drugo, mic po mic, gric po gric...
-Zagrljaj je znak uzajamne ljubavi muškarca i žene, a dijele se u četiri vrste: dodirni, probodni, trljajući i pritisni. U zagrljaju se rađa žudnja i povećava naslada. Zagrljaje treba primjenjivati dok je strast srednje jakosti pa sve dok se kotač ljubavi ne zavrti.
-Probodni zagrljaj!? Je li to onaj kad je on već uzbuden? Da, to je super zagrljaj jer se nakon njega obično prelazi na tzv. "sveobuhvatni zagrljaj". Lijepo je kada nam se svaki djelić tijela dodiruje. Ne moramo biti goli. Ali kao da jesmo...

.......................................................................cijeli intervju, str. 1


Večernji list - "METROPOLIS"
Piše : Arsen Oremović

STANKA GJURIĆ ODGOVARA NA PITANJA KAKVA SAMA POSTAVLJA U "METROPOLISU"

U grupnjake se uvaljuju zabušanti

Seks je meni nešto toliko posebno što se događa između muškarca i žene pa što se mene tiče, samo ta kombinacija dolazi u obzir i uopće ne mogu niti zamisliti sudjelovanje nekoga trećega.

Stanka Gjurić, erotska pjesnikinja i Večernjakova savjetnica za pitanja ljubavnih odnosa, sa samo nekoliko minuta vlastita priloga "ukrala" je cijelu emisiju "Metropolis". Njezin razgovor s Vladom Kalemberom o seksualnom životu može se smatrati velikim pomakom iz potpuno suspregnutih okvira - kad je riječ o takvim temama - domaćega televizijskog programa.

Zato bi bilo više nego poželjno kad bi ovaj i sljedeći njezini razgovori bili najava da nas je HTV odlučio povesti na put iz novoga konzervatizma koji je sputavao Hrvatsku posljednjih deset godina.
      Je li teško pridobiti sugovornike koji će biti tako hrabri i iskreni kao Kalember?
- Tek smo počeli i još ne mogu točno reći hoće li biti kakvih problema. Moguće je da će ljudi nakon što su vidjeli Kalembera biti zakočeni i da je on pristao upravo zato što nije znao koliko će pitanja biti otvorena i izravna. No, zasad nas je odbila jedna žena koja je postavljala nemoguće uvjete.
      Primjerice?
- Da joj pitanja pošaljemo faksom... Vjerujem da će toga biti i dalje, posebno među ženama jer su one puno zatvorenije. U razgovoru s prijateljicama su otvorenije, ali za javnost im se puno teže otvoriti.
      Što vama znači ovaj angažman?
- Meni je to prije svega veliki izazov i igra. Prije toga imala sam neću baš reći monoton život, ali ležeran i odjednom je ovim angažmanom nastupila velika živost.
      Ljudi bi očekivali da seksualna stručnjakinja vodi život pun burnih afera, ljubavnih izleta, stjecanja iskustava...
- To se događa u razdobljima, ha-ha... Nije to bio monoton život, nego monoton prema nekim općim mjerilima i u usporedbi s mojim sadašnjim aktivnostima. Prije bih po sedam dana provodila za kompjutorom, pišući priče i pjesme. Meni je to vhunski užitak, ali nekome se vjerojatno čini kao monoton život.
      Koliko je trajalo najduže razdoblje koje ste proveli bez muškarca?
- Zapravo, nikad nisam bez muškarca.
      Različiti muškarci ili jedan stalni?
- To je kontinuirani ljubavni odnos. Imam vezu koja traje od pamtivijeka.
      Odobravate li nevjeru?
- Mislim da to nije najgora stvar na svijetu. Dapače, mislim da često može izliječiti neki odnos. Na posljetku, ljudi nisu monogamna bića, ne mogu cijeli život provesti samo s jednom osobom. Moraju imati više partnera u životu. Vrlo je teško nakon deset, dvadeset godina braka, nekima već i nakon pet, biti s istom osobom jer strast ima vijek trajanja. Ne može vječno trajati. Možete nekoga voljeti, a da prema njemu ne osjećate strast i tada je morate potražiti negdje drugdje. To ne znači da tu osobu ne volite. Ali, to treba raditi tako da partner ne dozna. To treba pametno raditi. Oni koji ne znaju pametno počiniti preljub, ne smiju to ni činiti ako ne žele povrijediti svoga partnera. Ako žele, onda cijela priča pada u vodu.
      Imate li iskustvo s bilo kojom varijantom grupnoga seksa?
- Nemam i ne želim ga. Seks je meni nešto toliko posebno što se događa između muškarca i žene pa što se mene tiče, samo ta kombinacija dolazi u obzir i uopće ne mogu niti zamisliti sudjelovanje nekoga trećega.
      Niste pokušali čak ni radi eksperimenta?
- Svaki eksperiment mogu zamisliti u svojoj mašti.
      U tom slučaju mašta je jedno, a stvarnost drugo.
- To govorite iz vlastita iskustva?
      Točno.
Grupnjaci su stvar u koju se uvaljuju zabušanti.
      Ne mislite li da ćete nakon ovoga priznanja kod dijela ljudi izgubiti dio autoriteta na planu seksualne eskpertize?
- Ne, ne morate skočiti sa šestog kata da biste znali kako ćete poginuti kad padnete. Konačno, svima koji me pitaju o tome, kažem neka pokušaju sve što žele. Osobno nisam imala takvih želja.


Home | Biografija | Knjige | Film i TV | Audiokaseta | Galerija | Iz tiska | Kolumne

Copyright © 2001 Stanka Gjurić, sva prava pridržana.    Design by